Displazije dojke

Šta su displazije dojke? Kako se dijagnostikuju? Da li se mogu napipati? Da li su opasne?

Tkivo dojke čini žlezdano tkivo, podeljeno u 15-20 režnjeva, između kojih se nalazi vezivno i masno tkivo. Svaki režanj čine manji lobulusi, a režnjeve i lobuluse povezuju kanalići – duktusi, čija je uloga da sprovode mleko za vreme dojenja do bradavice.

Tokom života tkivo dojki se menja shodno nivoima hormona – estrogena i progesterona, kao i prolaktina, i različito je tokom različitih perioda menstrualnog ciklusa, trudnoće i dojenja, perimenopauze i menopauze. Hormoni mogu biti uzrok i promene količine tečnosti u dojkama, što povećava veličinu i osetljivost dojki.

Benigne promene dojke su dobroćudne  promene, a obuhvataju displastične promene, ciste, fibroadenome, mastitis.

Displastične promene (displazije dojke) manifestuju se „grudvastim“ i „pločastim“ promenama unutar tkiva dojke dojke. Najčešći oblici su fibrocistična i fibrolipomatozna displazija. Mogu se javiti tokom fertilnih godina žene, ali i u menopauzi, kao i kod mladih žena koje koriste oralne kontraceptivne tablete, i žena u menopauzi koje koriste hormonsku supstitucionu terapiju.

Značaj displastičnih promena je što mogu dati tegobe u vidu bolova, a ponekad samopregledom mogu ličiti na pravi tumor dojke. Displazije ne zahtevaju hirurško lečenje, ali se tegobe mogu smanjiti stavljanjem obloga, nesteroidnim antiinflamatornim lekovima i gestagenskim gelovima.

Ako tokom tuširanja ili redovnog samopregleda dojki osetite da postoji neka promena u dojci, potrebno je odmah se obratiti lekaru, nakon čega će se planirati pregled i ultrazvuk, te, ukoliko je potrebno, i mamografija i pregled magnetnom rezonancom.