Da li ishrana može da odloži pojavu menopauze?

Potvrđeno je da žene koje su konzumirale više ribe i leguma kasnije ulazile u menopauzu od onih čija je ishrana bila bogata prostim ugljenim hidratima – testenina od belog brašna i beli pirinač.

Zbog čega je uopšte važno kada ulazimo u menopauzu?

Istraživanja su utvrdila da postoji povezanost između zdravlja i ranije, odnosno kasnije pojave menopauze. Rana menopauza (u dobi oko 40 godina) nosi povišene rizike od osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti i depresije, dok se kasnija menopauza (posle 55. godine) povezuje sa kancerom dojke, jajnika i materice. Neki uobičajeni prosek ulaska u menopauzu je oko 51 godine.
Pretpostavlja se da antioksidanti iz hrane, kao što su legumi i omega 3 masne kiseline iz ribe, mogu imati zaštitnu funkciju na jajne ćelije te pomoći da se one duže sačuvaju, čime se odlaže početak menopauze.

Sa druge strane, rafinisani ugljeni hidrati povećavaju rizik od insulinske rezistencije, koja može da stvori neravnotežu u hormonskom statusu organizma, te da ubrza pojavu menopauze. Otkriveno je i da je za odlaganje menopauze važan unos dva nutrijenta koja ishranom pretežno dobijamo iz mesa – to su vitamin B6 i mineral cink, te da kod vegetarijanski menopauza nastupa ranije u odnosu na žene koje jedu meso.

Zaključak je da je najvažnija je umerena, uravnotežena ishrana, bogata pre svega povrćem, žitaricama, voćem, pa u nešto manjim količinama i ribom, mesom i mlečnim proizvodima, a siromašna industrijski prerađenim namirnicama visoke kalorijske a niske hranljive vrednosti, rafinisanim ugljenim hidratima, hidrogenizovanim masnoćama i sl.