Dijareja

Kako nastaje dijareja? Koliko dugo traje? Šta ako se pojavi krv u stolici? Koji su faktori rizika?

Dijareja predstavlja pojavu nekoliko mekih, poluformiranih stolica ili veliki broj vodenastih stolica tokom dana i noći. U najvećem broju slučajeva, traje od jednog do nekoliko dana i zahteva terapiju, a ako traje duže, ili je praćena drugim simptomima – povećanjem temperature, povraćanjem, krvlju u stolici, potrebno je potražiti savet lekara.
Mnogi su uzroci dijareje, od jako začinjene, ljute ili masne hrane, preko intolerancije određenih vrsta hrane, poput laktoze i glutena, prekomernog unošenja hrane sa veštačkim zaslađivačem – Sorbitolom, terapije određenim lekovima – antibioticima, magnezijumom i nekim lekovima kojima se kontroliše metabolizam ugljenih hidrata i masti. Česte su dijareje uzrokovane virusima i bakterijama i u najvećem broju slučajeva nema potrebe za terapijom, sem dijete, ali neke infekcije – Salmonelom, Ešerihijom koli i Klostridijumom su ozbiljne i zahtevaju lečenje. Postoje i infekcije parazitima koje se manifestuju dijarejom.
Druga vrsta oboljenja praćenih dijarejom su hronična oboljenja creva – ulcerativni kolitis, Kronova bolest, divertikuloza i karcinom debelog creva. To su sve ozbiljna oboljenja koja zahtevaju lečenje i zato je uvek važno javiti se lekaru ako dijareja traje duže. Poseban problem je sindrom iritabilnog kolona, kada su pokreti debelog creva nepravilni i ubrzani i kada je moguće da se naizmenično javljaju dijareja i zatvor. Sindrom iritabilnog kolona se pogoršava u situacijama kada je povećan nivo stresa.
U uobičajenim situacijama kada se javlja dijareja dovoljno je krenuti sa dijetom – izbegavati unošenje hrane koja iritira screva – masne i začinjene hrane, mleka, unositi suvu hranu, piti tečnosti, dok je u drugim situacijama, težih dijareja, potrebno dobiti infuziju, da bi se nadoknadili elektroliti koji se gube stolicom. U slučaju sumnje na teža oboljenja rade se dodatna ispitivanja – testovi krvi i stolice, endoskopija, kolonoskopija itd.