Rana menopauza – zašto se dešava i kako olakšati simptome

Šta se smatra ranom menopauzom? Šta su uzroci? Koja je terapija?

Menopauza je neizbežan i ireverzibilan deo procesa opšteg starenja organa reproduktivnog sistema svake žene, posle čega dolazi do gubitka redovnog menstrualnog krvarenja. Većina žena ulazi u period menopauze oko 50. godine života, a neke imaju normalne cikluse čak do 60. godine. Termin rana menopauza označava gubitak menstrualnog krvarenja, odnosno kada se poslednja menstruacija javi pre 40. godine života.

Uzroci rane menopauze

Uzroci ranijeg ulaska žene u period menopauze su monogobrojni. To mogu biti pre svega genetska predispozicija,  hronični stres, trauma – kako fizičke tako i psihološke prirode, neadekvatna ishrana, pušenje.  Današnji  trend modernog načina života u kojem su žene izložene stresu, lošoj ishrani – baziranoj na brzoj hrani, konzumaciji cigareta i alkohola verovatni su razlozi zašto sve veći broj žena prevremeno ulazi u menopauzu.

Simptomi rane menopauze

Menopauza nastaje kao posledica smanjenje funkcije jajnika odnosno smanjene produkcije estrogena i progesterona. Kao rezultat smanjenog stvaranja i lučenja estrogena, kao i oscilirajućim promena nivoa estrogena u krvi dolazi do gubitka menstruacije, promena na organima urogenitalnog sistema kao i promena na ostalim organima u ženskom organizmu.

Obično par godina pre nastupanja menopauze žene ulaze u period perimenopauze. Ovaj period se karakteriše neredovnim menstruacijama, skraćenim i manje obilnim ciklusima, napadima vrućine – valunzima, čestim promenama raspoloženja, razdražljivošću, osećajem umora, malaksalosti, nesanice. Napadi vrućine su nepredvidljivi, traju 1-10 minuta i završavaju se znojenjem i privremenim padom telesne temperature. Prvi simptomi menopauze mogu biti problem u vezi sa mokrenjem – nevoljno oticanje urina pri naporu  i suvoća vagine.

Koje analize su potrebne kod postavljanja dijagnoze?

Radi se ginekološki pregled, ultrazvučni pregled, te laboratorijske analize, najčešće odredjivanje nivoa hormona FSH, LH, estrogena. U diferencijalnoj dijagnostici kod nestanka menstruacije može da se ispituje i eventualna trudnoća odnosno neki hormonski poremećaji.

Terapija prevremne menopauze

Hormonska suspstituciona terapija može da bude u vidu monoterapije – primena samo estrogena ili kombinovana – primena estrogena i progesterone. Primena samo estrogenskih preparata može se davati samo ženama koje nemaju matericu, dok je kod ostalih indikovana kombinovana terapija. Gestagenske (progesteronske) preparate potrebno je davati zbog zaštite sluznice materice.

Pozitivni efekti supstitucione hormonske terapije jesu kontrola i smanjene intenziteta tegoba – valunga, intezivnih promena raspoloženja, umora i malaksalosti. Pored toga ovaj vid terapije ima protetktivno dejstvo u vidu povećanja gustine kostiju i prevencije osteoporoze, zaštita krvnih sudova i prevencija ateroskleroze.

Najčešća zamerka hormonskoj terapiji se odnosi na rizik od razvoja karcinoma dojke. Ipak, savremena istraživanja i stavovi ukazuju da primena ovog vida terapije blago povećava rizik od nastanka karcinoma dojke tek posle 5 godine kontinuirane primene. Kao neželjena dejstva hormonske susptitucione terapije navodi se i relativno povećanje rizika za razvoj venske tromboze.

Hormonsku terpiju treba davati zbog kontrole tegoba i prevencije degenerativnih bolesti, naručito kod žena kod kojih je menopauza nastupila pre 40. godine života. Dozu i način primene treba prilagoditi svakoj pacijentkinji ponaosob.
Fitoestrogeni su supstance koje se nalaze u biljkama a imaju vrlo sličnu strukturu ženskim polnim hormonima – estrogenima, delovanje slično prirodnom estrogenu ali imaju i anitoksidativna svojstva. U menopauzi kad žena ima manje sosptvenih estrogena, fitoestrogeni se vežu na slobodne receptore delujući kao estrogeni. Međutim njihov efekat je mnogo manji u poređenju sa prirodnim estrogenima. Nalaze se u mnogim biljkama – soji, grašku, raži, brokoliju, bobičastom voću, semenu lana, bundeve i susama.

Kod suvoće vagine radi se laserska terapija, kao i kod nevoljnog oticanja urina, a potrebno je i voditi računa o koži, njenom hidriranju i obnavljanju kolagena. Treba i dalje lepo izgledati i uživati u životu, zar ne?