Hipertenzivna kriza

Kada se pritisak smatra visokim? Kakve su posledice hipertenzivne krize? Deklariše li se ona kao urgentno stanje?

Hipertenzivnu krizu karakterišu izrazito povišene vrednosti krvnog pritiska koje mogu dovesti do moždanog udara (šloga)

Izrazito visok pritisak gornji (sistolni) 180 mmHg i više, i donji (dijastolni) 120 mmHg i više ˗ izuzetno šteti krvnim sudovima koji mogu početi da propuštaju tečnost ili krv, što može kao posledicu imati slabljenje funkcije srca, prskanje velikog krvnog suda – aorte, moždani udar, a u trudnoći pojavu eklampsije – stanja koje se javlja u trudnoći i ugrožava život kako majke, tako i ploda.

Sve navedene posledice mogu biti i uzroci hipertenzivne krize, kao i neredovno uzimanje lekova protiv visokog pritiska, slabljenje funkcije bubrega, stres…

Hipertenzivna kriza može biti urgentno stanje, čak i životno ugrožavajuće. 

Simptomi hipertenzivne krize

Simptomi koji ukazuju na ovaj poremećaj su:

  • bol u grudima
  • glavobolja
  • poremećaj vida
  • dezorijentisanost
  • povraćanje
  • anksioznost
  • gubljenje daha
  • gušenje
  • slabost u rukama i nogama.

Ukoliko dođe do naglog skoka pritiska, neophodne je HITNO se javiti lekaru. 

Terapija podrazumeva hospitalizovanje i primenu lekova koji se mogu dati intravenski ili uzeti oralno, u zavisnosti od stanja pacijenta.