Nepravilan rad srca: Uzroci i vrste aritmije

Koje vrste nepravilog rada srca postoje? Šta je aritmija? Šta je fibrilacija srca?

Aritmija predstavlja poremećaj srčanog ritma – srce može da radi previše brzo, suviše sporo, ili da nema regularan ritam. Ono normalno kuca ravnomerno i ujednačeno, sa oko 60 do 100 otkucaja u minuti. Impuls za rad srca stvara se u tzv. sinusnom čvoru smeštenom u srčanoj pretkomori. Iregularni otkucaji, neujednačen rad srca, naziva se aritmija i može biti posledica poremećaja ritma koji postaje neujednačen, ili poremećaja frekvence – broja otkucaja, kada rad srca postane ubrzan ili usporen.

Aritmija se može osetiti kao osećaj treperenja u grudima, bola u grudima, nedostatak vazduha, a mogu se javiti i vrtoglavice i nesvestice.

Uzroci i vrste aritmije

Aritmije mogu biti posledica različitih srčanih oboljenja (oboljenja srčanog mišića, povrede tkiva srca nakon srčanog udara, poremećaja u stvaranju i sprovođenju ritma kroz srce….). Takođe, mogu se javiti i kod zdravog srca. Nekada njihov uzročnik može biti stres, previše kofeina, nikotina ili fizičkog napora. One se javljaju sa poremećajem ravnoteže elektrolita u krvi (natrijuma i kalijuma), malokrvnosti, nepravilnog rada štitaste žlezde, oboljenja organa za varenje (povraćanje, prolivi, dijafragmalna hernija…) itd.

Mogu poticati iz pretkomore srca (tada su obično bezazlene, osim u slučaju patoloških kontrakcija pretkomore – atrijalne fibrilacije i flatera ˗ koje se najčešče javljaju kod ljudi sa srčanim, ali i plućnim oboljenjem) i iz komore srca, kada mogu biti znak oboljenja (naročito ako je u pitanju komorska tahikardija). Tada je neophodan pregled kod kardiologa koji će proceniti da li postoji potreba za terapijom i koja je najadekvatnija.

Fibrilacija komora (komore kod ovog poremećaja ne mogu normalno da se kontrahuju i srce ne može da pumpa odgovarajuću količinu krvi ka telu) jeste stanje koje zahteva hitnu medicinsku pomoć.

Kod bradiaritmije srce radi sporije i nepravilno.

Poremećaj funkcije sinusnog čvora karakteriše usporen ili ubrzan rad srca, koji može biti praćen krizama svesti, i zahteva terapiju, a u nekim slučajevima i ugrađivanje pejsmekera.

Posebna vrsta nepravilnog srčanog rada su srčani blokovi – javljaju se kod blokade električnih impulsa srca na njihovom putu od sinusnog čvora do komora. Blok I stepena ne zahteva terapiju, dok blokovi II i III stepena mogu biti praćeni krizama svesti i često je zahtevaju, što takođe podrazumeva ugrađivanje pejsmekera.

Postoje i druge vrste nepravilnog srčanog rada, doduše znatno ređe od navedenih. Ukoliko imate poremećaj srčanog ritma, neophodno je da se javite kardiologu radi procene daljih koraka u dijagnostici i terapiji.